Mihaela Devescovi je autorica bestselera “Sirova hrana”, knjige koja je rasprodana tijekom osam mjeseci u 2015., i sada je na drugom izdanju. Inače je tijekom posljednjih nekoliko godina postala jedna od najprepoznatljivijih osoba među ljudima koji su odlučili odbaciti kuhanu hranu iz jelovnika.

Voditeljica je dviju web stranica – Sirova hrana.hr, i Zdrave torte.hr, a osim toga se bavi proizvodnjom sirovih torti i ostalih slastica za razne trgovine zdrave prehrane, te održava radionice širom Hrvatske i regije. U vrlo ugodnom razgovoru, pričali smo o njenom putovanju prema sirovoj prehrani, planovima za budućnost, te mnogim drugim temama:

Intervju.hr: Prije svega, čestitka na uspjehu knjige “Sirova hrana”. Knjiga je rasprodana; je li vas iznenadio uspjeh?

Hvala. Jako me iznenadio uspjeh, nisam to očekivala. Knjiga je rasprodana u 8 mjeseci, što je za jednu knjigu veganske tematike, pogotovo sirove hrane, ogromna stvar. Oduševljena sam. Trenutno je na tržištu i drugo izdanje, a spremam i novu knjigu, koja će se baviti isključivo receptima za sirove deserte.

Intervju.hr: Kako ste uopće krenuli sa sirovom hranom, jeste li prije bili vegetarijanka ili veganka?

Nisam bila ni vegetarijanka ni veganka kad sam krenula sa sirovom hranom. Dok sam radila u farmaceutskoj tvrtki, naišla sam na određenu literaturu koja je ukazivala na prednosti veganstva i sirove hrane. Potom sam putem interneta naišla na knjige na tu tematiku, koje su pisali liječnici, i krenula u potragu po knjižarama. Sadržaj knjiga me toliko oduševio, jer prije nisam imala uvid koliki utjecaj prehrana ima na tijelo. Nakon toga sam s mužem razgovarala o tome – naravno, bio je vrlo skeptičan u početku, no nakon što je i on pročitao, na moje oduševljenje, rekao je: “Znaš što, ovo ima smisla”.

A stvarno je smiješno i to što mi je čak moja majka par mjeseci prije nego što sam pročitala knjigu bila rekla da postoje ljudi što jedu samo sirovo, a nisam joj vjerovala. Sad smo zdraviji nego ikad, i ne planiram se vraćati kuhanoj hrani. Živim isključivo na sirovoj prehrani. U početku smo neke namirnice čak nabavljali iz inozemstva, primjerice sirovi kakao, kokosovo ulje, kakaov maslac, ali srećom, te namirnice su sada dostupne na svakom kutku.

Intervju hr: Koje su bile prve knjige koje ste pročitali o sirovoj hrani, i koje ste recepte u početku iskušavali?

Prva knjiga je bila od Helmuta Wandmakera “Želiš li biti zdrav? Zaboravi kuhanje!”; nakon nje, gotovo sve knjige od doktora Normana Walkera.

Što se tiče recepata, prvo smo krenuli sa smoothiejima, kašastim, zelenim sokovima, i salatama, i te bi obroke nosili na posao. Budući da je moj suprug veliki gurman, rekao mi je da ne bi dugo izdržao samo na salatama i sokovima, i upravo to je potaknulo moju znatiželju i kreativnost. Krenula sam isprobavati razne sirove recepte, potom ih mijenjala, prilagođavala našem podneblju, našim domaćim svježim namirnicama, da bi na kraju osmislila stotine originalnih recepata.

Foto: Nikola Matić
Foto: Nikola Matić

Intervju.hr: U jednom ste intervjuu spomenuli da na kulinarstvo gledate kao na svojevrsnu umjetnost. Možete li objasniti što ste pod time mislili?

Budući da sam izrazito umjetnički tip osobe, bitno mi je da je hrana ne samo ukusna, već i ugodna oku. Volim kad moja hrana podražuje više osjetila; okus, miris, vid… Obična zelena salata mi izgleda dosadno, pa nastojim eksperimentirati s bojama, začinima, s voćem, i slično. Volim se igrati i isprobavati nove stvari. Pritom ne koristim umjetna bojila, već same pigmente iz voća i povrća.

Intervju.hr: Koji su vam recepti najzanimljiviji u ovo zimsko doba?

Svakako se držim sezonskog voća i povrća: bundeve, naranče i ostali agrumi, jabuke, kivi, kelj, raštika. Zimi nažalost nema dostupnog svježeg zelenog povrća, pa najčešće odvojim mjesec dana, najčešće ožujak, za detoksifikaciju sokovima, i ponekad smoothiejima. U proljeće, ljeto, i jesen, izbor je ogroman.

Intervju hr: I budu li vam ti sokovi dostatni za zdravu i uravnoteženu prehranu?

Da, ali svakako je bitno dodavati puno zelenog lisnatog povrća, i po potrebi superfood prahova – kao što su prah pšenične trave, spiruline Chlorelle, i slično. Budući da je nemoguće živjeti samo od voća, trebamo konzumirati zeleno lisnato povrća koje je puno minerala. Nipošto ne zaboravljajte konzumirati orašaste plodove, i sjemenke suncokreta, bundeve, lana, jer su one pune zdravih masnoća, ključnih za optimalno funkcioniranje mozga.

Intervju.hr: Vodite dvije web stranice, Sirova hrana.hr, i Zdrave torte.hr. Kako ste njih pokrenuli?

Stranicu Sirova hrana.hr sam pokrenula još 2012. godine, na njoj sam pisala, i prevodila članke, dijelila razne recepte, i onda sam primijetila da su ljudi bili najviše oduševljeni slasticama, zato što su vrlo ukusne, i zasitne. Budući da su energetske, mogu i zamijeniti obrok. I sama sam ogroman ljubitelj slatkoga – torte su moja strast, i upravo zato sam se specijalizirala za slastice, a prošle godine sam pokrenula stranicu Zdrave torte.hr, na kojoj bilo tko može naručiti moje torte. Najčešće mi se javljaju kafići, restorani, trgovine zdrave prehrane, te tvrtke, ali ima i puno privatnih narudžbi. Zdrave torte sam registrirala po HACCP sustavu, i time osigurala zdravstvenu ispravnost svojih proizvoda.

Intervju.hr: Dakle vaša hrana nije nikako termički obrađivana, isključivo je sirova?

Tako je. Kad topim kakaov maslac, ili kokosovo ulje primjerice, onda to obavljam u dehidratoru, ili na parnoj kupelji, s time da temperature nikad ne premašuju 45 Celzijevih stupnjeva. Osim dehidratora, za izradu torti bitan mi je i visokobrzinski blender, te kuhinjski multipraktik.

Intervju.hr: Održavate radionice diljem Hrvatske i regije. Koliko često, i kakav je interes?

Pa, otkad sam otvorila proizvodnju, imam puno manje vremena za radionice, ali interes je jako dobar. Kad sam tek krenula, održavala sam individualne radionice, nakon toga i grupne tematske radionice u svojem stanu; skroz improvizirano, na jednom stolu. Prije 5 godina, na radionice mi je dolazilo u prosjeku oko 5-6 ljudi, a danas oko 20 do 30, i reakcije su izvrsne.

Intervju.hr: Znate li možda pređe li određeni dio polaznika vaših radionica na isključivo sirovu hranu?

Vjerojatno sve više ljudi prelazi, i mislim da će taj broj s vremenom rasti. Moje radionice posjećuju najčešće majke koje žele spremati zdravije obroke djeci, starije osobe koje žele poboljšati svoje zdravlje, i naravno ljudi koji dolaze iz znatiželje, i koji žele obogatiti svoj meni. Mislim da čak nije ni bitno hoće li svi ljudi prijeći na sirovu prehranu; meni je drago kad ljudima dajem novi uvid u sirovu prehranu. Većina ljudi iskoristi znanje sa radionica, i u svoj tjedni meni ubacuje više sirovih namirnica, što je izvrsno.

Putem moje knjige, koja sadrži više od 180 recepata, ljudima je lako krenuti isprobavati sirova jela, a među receptima, velik dio njih je prilagođen ljudima koji nemaju skupu aparaturu. Bitno je samo krenuti – bilo da imate prastari blender, sokovnik, ili čak samo štapni mikser. Vjerujem i da je ljudima dovoljno da jednom posjete radionicu, da vide što miješam, kako i zašto, i kako to sve povezujem. Bitno mi je osvijestiti ljude o prednostima sirove hrane, nije mi toliko važno da svi odjednom pređu na raw food.

Sirove slastice iz radionice Mihaele Devescovi
Sirove slastice iz radionice Mihaele Devescovi

Intervju.hr: Spomenuli ste da vam je u planu i nova knjiga. Kad bi ona trebala izaći, i po čemu će se razlikovati od prve?

Tako je, u planu je nova knjiga, “Sirovi deserti”, koja će biti izdana početkom travnja, i fokusirat će se isključivo na sirove slastice. Sadržavat će oko 100 recepata.

Intervju.hr: Planirate li u budućnosti možda otvoriti i vlastiti restoran, ili slastičarnu sirove hrane?

Ne, zasad me taj koncept ne zanima, jer bih u tom slučaju cijeli dan bila vezana za jedan prostor. Trenutni način rada mi je ljepši – volim raditi s ljudima, održavati radionice, educirati ljude, kuhare, i slastičare. Također sam u suradnji s nekoliko trgovina zdrave prehrane, koji prodaju moje slastice, i to zasad funkcionira izvrsno.

Intervju.hr: Jeste li postali vegan zbog zdravlja, zbog etike, ili nečeg trećeg?

Najviše zbog znatiželje, nisam imala nikakvih zdravstvenih problema prije toga. Doduše, moj muž mi je bio ogromna podrška u cijelom procesu, i sumnjam da bi se, zbog praktičnih razloga, mogla sama upustiti u avanturu. Imamo i djecu, koja zbog škole i vrtića nisu sto posto na sirovoj hrani, ali su svejedno vegani.

Intervju.hr: Kako konzumirate mahunarke i žitarice?

Žitarice se mogu klijati, pa konzumiram klice, s tim da preferiram bezglutenske žitarice – kvinoja, proso, heljda, i slično, jer mi gluten smeta. Proces klijanja nije uopće kompliciran, i o tome postoji dobra literatura na internetu.

Od mahunarki, najviše jedem grašak, a grah samo dok je mlad, u mahuni.

Intervju.hr: Je li skupo biti sirovi vegan?

Nije, samo se trebate dogovoriti s proizvođačima povrća, i naručivati veće količine. Najskuplji su u biti orašasti plodovi, no njih ionako ne trebate pojesti puno da bi se zasitili. A i sirovo povrće sadrži puno više vode od kuhanoga, stoga je potrebna manja količina za potpun obrok. Mislim da ljudi puno više troše na meso i mliječne prerađevine, i konzumiraju veći obujam tih namirnica. Nadalje, smatram da je u 21. stoljeću problem prevelika opsjednutost mesom – naši stari su konzumirali meso u prosjeku jednom tjedno, a ostatak vremena su se hranili svježim namirnicama iz vlastitog vrta, i živjeli su dugo i zdravo. Prerađena hrana je uglavnom nezdrava, i ljudi bi se trebali odmicati od brzih rješenja – pizza, lasagne iz mikrovalne, i slično.

Intervju.hr: Znate li možda postoje li profesionalni sportaši koji su prešli na sirovu hranu?

Pa, u inozemstvu, postoje poluprofesionalni maratonci koji se hrane isključivo zdravom hranom. Bavim se amaterski sportom – trčim. Sirova hrana vam daje toliko puno energije – primjerice u prosjeku spavam 5 do 6 sati, i to mi je sasvim dovoljno za zdravo funkcioniranje tijela i mozga. Prirodni ugljikohidrati čine čuda!

Ovaj članak izvorno je objavljen na portalu fresh.hr

Nema komentara

Ostavi odgovor