Doktorska škola Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku nedavno je raspisala natječaj za upis šeste generacije doktoranada na sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij “Komunikologija”. Riječ je o jedinom doktorskom studiju komunikologije u Hrvatskoj nakon kojega studenti stječu akademski stupanj doktora znanosti te kompetencije za samostalno istraživačko djelovanje u matičnom znanstvenom području, polju i grani. Ovaj studij svake godine bilježi sve veće zanimanje potencijalnih kandidata, a zašto je to tako i od čega se sve sastoji ovaj jedinstveni studij u razgovoru za Intervju.hr objasnio je prof. dr. sc. Pero Maldini, voditelj jedinog doktorskog studija komunikologije u Hrvatskoj.
Intervju.hr: Povod ovog našeg razgovora je upis nove generacije studenata doktorskog studija komunikologije. Proteklih godina interes za njega je bio izuzetno velik, ove godine očekujete isto. Kako to objašnjavate?
– Interdisciplinarni sveučilišni poslijediplomski doktorski studij komunikologije jedinstven je ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Studij je koncipiran na izrazito moderan način: svojim interdisciplinarnim (i multidisciplinarnim) pristupom studij omogućuje najviše znanstvene spoznaje i osposobljenost znanstvenog promišljanja i istraživanja javnog komuniciranja u kontekstu političkih, gospodarskih, socijalnih, kulturnih i tehnoloških aspekata suvremenog društva. Programski sadržaj studija, izražena orijentacija prema znanstveno-istraživačkim aktivnostima, te mentorstvo i sustav savjetovanja omogućuju studentima stjecanje znanja potrebnih za najviše akademske i profesionalne izazove u širokom području komunikologije. Živimo u postindustrijskom i postmodernom, odnosno u informacijskom i umreženom društvu, u kojemu su – kako je to još šezdesetih godina previdio McLuhan te na prijelazu stoljeća opisao Castells – gotovo svi društveni procesi i društveni odnosi posredovani novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. U takvom društvenom kontekstu informacija je najvažniji resurs, a komuniciranje ključan društveni proces. Njihovo poznavanje i razumijevanje pak ključni su za društveno djelovanje uopće. U bilo kojem poslu ili djelatnosti danas vidi se potreba za komuniciranjem. Zadobivanje povjerenja, stvaranje pozitivne slike u javnosti i promidžba vlastite tvrtke, institucije, imena, političke stranke, proizvoda ili djelatnosti, kao eminentno komunikacijski činitelji, ključni su za ostvarenje poslovnih, tržišnih, institucionalnih, političkih ili organizacijskih interesa. Zbog toga, razumijevanje suvremenih komunikacija, njihova visokostručna analiza i proučavanje, te implementacija specifičnih znanja iskazuju se kao prijeko potreban uvjet suvremenog gospodarskog poslovanja, upravljanja javnim djelatnostima, političkog, kulturnog i svakog drugog društvenog djelovanja. Upravo zbog tih razloga i zbog takvih potreba, podjednako onih u akademskom sektoru kao i onih u javnom i privatnom poslovnom, poslijediplomski doktorski studij “Komunikologija”, kao najviši stupanj obrazovanja u području informacijsko-komunikacijskih i srodnih društvenih znanosti, evo već šestu godinu izaziva znatan interes.
Pritom je zanimljiv podatak da naši studenti nisu, kao što je većina studenata na nekim drugim doktorskim studijima, okrenuta k akademskim zvanjima, njih je možda oko 15 posto, a preostalih 85 posto su ljudi koji se već na neki način bave komunikacijama, bilo da su u korporativnom sektoru, uslužnom sektoru, državnim institucijama, politici, nevladinom sektoru, medijima, u odnosima s javnošću, marketingu i sl. Gotovo da nema branše iz koje nemamo barem pokojeg studenta. Jedna od specifičnosti ovog studija jest i da se naši studenti vrlo brzo umreže, ne samo u onom uobičajenom obliku, radi potrebe svladavanja studija, nego oni vrlo brzo postaju i osobni prijatelji ili čak i poslovni partneri. Uz akademska postignuća i kvalifikacije koje im studij omogućuje, držim da je to velika dodana vrijednost ovog studija.
Intervju.hr: Osim klasičnih komunikacijskih disciplina, možete li malo pojasniti interdisciplinarni aspekt ovog studija?
S obzirom na eminentno društveni kontekst javnog komuniciranja, studij komunikologije pretpostavlja interdisciplinarni pristup i odgovarajuću zastupljenost temeljnih disciplina društvenih znanosti kao što su politologija, sociologija, ekonomija, pravo, psihologija, lingvistika, povijest, filozofija, kulturologija i dr. Specifični aspekti tih disciplina utkani su u sadržaj studijskih kolegija koji omogućuju jedan širi, holistički pristup proučavanju sadržaja u području informacijsko-komunikacijskih kolegija, posebice onih vezanih uz medije, odnose s javnošću, javno (tržišno, političko) komuniciranje te metodologiju istraživanja u informacijskim i komunikacijskim znanostima. Upravo takav pristup je ono što privlači studente različitih obrazovnih profila i različitih znanstvenih i profesionalnih interesa u širokom području komunikologije.
Intervju.hr: Koliko je dosad studenata prošlo kroz ovaj studij?
– Sedam godina je rok u kojem se očekuje da studenti završe ovaj studij. Prve tri godine traje klasično studiranje, šest semestara: prva četiri semestra se odnose na angažman studenata pretežno na svladavaniju nastavnih sadržaja i dijelom onih znanstveno-istraživačkih, koji su pak dominantni na trećoj studijskoj godini, kada se posvećuju radu na svojoj disertaciji, uz aktivnosti u istraživačkom i znanstvenom dijelu programa, tj. angažmanu na znanstvenim radovima, objavljivanju u znanstvenim publikacijama, sudjelovanju na konferencijama, radu na seminarima i projektima istraživanja itd. Uz mentora, studenti tijekom cijelog studija imaju i znanstvene savjetnike koji ih vode i pomažu im u radu. Iako je tek pet godina iza nas, već imamo nekoliko studenata koji su doktorirali, a više od desetak njih je pri samom kraju izrade svojih disertacija. To je studiozan i mukotrpan rad, treba naglasiti da su svi naši studenti zaposleni ljudi, vrlo često na vrlo odgovornim i zahtjevnim poslovima, pa s obzirom na ovaj znatan napor na doktorskom studiju valja razumjeti da taj proces ne ide brzinom poput one na diplomskom ili preddiplomskom studiju. Studij jest zahtjevan, ali do sada su svi studenti, na svim godinama iskazivali visok stupanj zadovoljstva, koji se pokazuje i kroz visok stupanj njihove unutarnje kohezije i identifikacije s ovim studijem. Također i svi nastavnici na studiju njeguju izvrstan odnos sa studentima, koje zapravo doživljavamo kao mlađe, malo manje iskusne kolege, koji od nas očekuju maksimum, baš kao i mi od njih. Radeći s njima i mi nastavnici možemo puno toga naučiti od njih, a ta dimenzija obostrane zahtjevnosti i visokih očekivanja čini ovaj studij tako posebnim jer istovremeno utječemo jedni na druge da studij bude što kvalitetniji.
Intervju.hr: Koliko godišnje upisujete studenata? Je li taj studij i financijski zahtjevan?
– U svim godinama do sada, pa tako i ove godine, imamo iskazan znatan interes za upis na studij. Natječaj za upis propisuje dvostupanjski klasifikacijski postupak i ograničeni broj mjesta. Ne potičemo veći broj upisanih, nego manju skupinu koja je dovoljno velika a opet i dovoljno mala da se može kvalitetno raditi. Upisujemo 12 studenata, ako se dogodi da dva, tri studenta imaju isti broj bodova, onda i oni uđu, ali nikad jedna generacija nema više od 15-17 studenata. Tako svaki student ima individualni tretman, izravni kontakt sa svakim profesorom i mogućnost boljeg svladavanja gradiva, nego da je na studiju dvostruko više studenata, kao što je to slučaj na nekim drugim studijima. Studij se financira isključivo od školarine, koja iznosi 80.000 kuna za cijeli studij, plativa je u šest obroka i to semestralno, tj. svakih šest mjeseci po jedan obrok. Cijena je minimalna da bi se studij uopće mogao izvoditi, a s druge strane studentima je relativno visoka, pa im i s plaćanjem na rate izlazimo u susret.
Intervju.hr: Imate li studenata iz drugih zemalja? Postoje li slični studiji u regiji?
– Imali smo upite i iz inozemstva, no studij se, za sada, izvodi samo na hrvatskom jeziku, što je ograničenje za neke. No, imamo studente iz Bosne i Hercegovine i Slovenije. Srodnih studija ima u okruženju (BiH, Srbija, Slovenija, Austrija, Mađarska), ali svaki od tih, donekle sličnih studija, ima svoje specifičnosti, tako da baš i nismo jedni drugima konkurencija. Treba spomenuti da je ovaj studij zapravo nastavak jednog dobrog koncepta koji je krenuo na Sveučilištu u Dubrovniku prije 15 godina. Riječ je o preddiplomskom studiju Mediji i kultura društva te dva diplomska studija Odnosi s javnošću i Mediji. Njihova interdisciplinarnost se pokazala kao dobitna kombinacija. Upravo taj koncept smo onda primijenili, kao i prije šest godina na ovome doktorskom studiju, što se ponovno pokazalo dobrim. Štoviše, vrijeme ne samo da je potvrdilo takav pristup, nego se pokazalo i da se bez interdisciplinarnosti ne može obuhvatiti niti jedan aspekt, pa ni ovaj komunikološki. Stvari treba promatrati holistički, što i jest par excellence znanstveni pristup.
Intervju.hr: Kako kao politolog, koji se bavi i komunikologijom, ocjenjujete stupanj političke komunikacije u Hrvatskoj?
Javnopolitički diskurs u Hrvatskoj dugi niz godina opterećen je dominantno ideološkim prijeporima. To po sebi ne bi bio problem – s obzirom da su ideološke i svjetonazorske razlike sasvim normalne u demokraciji – kad one ne bi bile osnovom međusobnoj isključivosti i diskvalifikaciji neistomišljenika, koji se ne drže političkim suparnicima koji imaju legitimno pravo biti drugi i drukčiji, već političkim neprijateljima, što je demokraciji krajnje neprimjereno. To je zapravo dio našeg autoritarnog povijesno-političkog naslijeđa kojeg ni nakon 27 godina razvoja demokracije ne uspijevamo prevladati te nerazvijene političke kulture, podjednako građana i političkih elita. Uz to, ideološki prijepori nerijetko su supstitucija onim socioekonomskim, koji bi se bavili ključnim problemima hrvatskog društva, i nameću se javnosti u nedostatku konstruktivnih političkih ideja i djelovanja. Umjesto socioekonomskih sučeljavanja, kod nas dominiraju ona identitetska, tj. ideološka i svjetonazorska. To je tipično za tranzicijska društva koja nemaju demokratsku tradiciju. Međutim, to je utjecalo na produbljenje ionako već izraženih društvenih podjela, smanjilo je socijalni kapital i društvenu koheziju te znatno inhibiralo demokratske procese. Nakon klimaksa političke krize prije dvije godine, taj politički diskurs se znatno povukao, što je svakako dobro. Međutim, ideološke sukobe umnogome je zamijenila populistička retorika i diskvalifikacije političkih neistomišljenika na toj osnovi, što je samo promjena forme, ali ne i sadržaja koji je i nadalje ostao netolerantan i nedemokratičan. To pokazuje da naša dominantna politička kultura nije dovoljno demokratska, jer demokracija kao temeljne vrijednosti nosi jednakost, toleranciju, poštivanje drugog i drukčijeg i stav da moj neistomišljenik nije moj neprijatelj, što pretpostavlja poštovanje i povjerenje. S obzirom da toga kod nas nema, cijena toga je pad interpersonalnog i socijalnog povjerenja te povjerenja u institucije, te posljedično smanjena društvena kohezija. Politički akteri koji na tome dobivaju političke bodove, kratkoročno možda profitiraju, ali dugoročno inhibiraju razvoj civilne, demokratske, tolerantne kulture, bez koje nema razvijene moderne demokracije. Kad pogledamo neka najrazvijenija društva, onda vidimo da su ona društveno i ekonomski razvijena upravo zbog tih sociokulturnih činitelja, tj. zato što su demokratske vrijednosti proširene među najvećim brojem građana, koji ih osjećaju kao svoje vlastite, intrinzične vrijednosti.
Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija traje tri godine (šest semestara), a namijenjen je svima koji žele steći najviša teorijska i visokostručna znanja u području javnog komuniciranja, angažiranima u akademskim i javnim institucijama, gospodarstvu, medijima, politici, kulturi i brojnim drugim oblicima društvenog i javnog djelovanja. Po završetku poslijediplomskog doktorskog studija studenti stječu kompetencije za samostalno djelovanje u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama, medijima, sektorima koji se bave javnim (političkim, tržišnim i masovnim) komuniciranjem te u različitim javnim institucijama i privatnim tvrtkama. Nastava na doktorskom studiju izvodi se u Zagrebu, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
U izvedbi sudjeluju visokokvalificirani nastavnici i suradnici s više hrvatskih sveučilišta. Studijski program usklađen je sa smjernicama strateških dokumenata Republike Hrvatske i Europske unije u području visokog obrazovanja, a uz implementaciju najrecentnijih znanstvenih spoznaja i iskustava akademskih stručnjaka, u obzir su uzete i preporuke relevantnih strukovnih asocijacija (Međunarodna udruga poslovnih komunikatora, Američko društvo za odnose s javnošću, Institut za odnose s javnošću i Međunarodna udruga za odnose s javnošću). Dodatne informacije zainteresirani kandidati mogu saznati na internetskoj stranici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku http://www.unios.hr/doktorska-skola ili putem e-maila: jmagdika@nios.hr te na telefon: 031/224- 143.