Hrvatske Oružane snage prolaze kroz jednu od najvećih transformacija u svojoj povijesti, dijelom potaknutu i krizom u Ukrajini. Opremaju se i naoružavaju zapadnim sredstvima, zrakoplovstvo je remontirano, a mornarica je potvrdila raketnu sposobnost na ovogodišnjoj vježbi ‘Združena snaga 15’, najvećoj u posljednjih 20 godina. O svemu tome razgovarali smo s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga, generalom zbora Dragom Lovrićem.
Smatrate li da Srbija treba brinuti za svoju sigurnost zbog opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske samohodnim haubicama PzH2000, helikopterima Kiowa i balističkim projektilima VLRS M270?
Hrvatska ni jednu državu ne doživljava kao neprijatelja i ne želi da je drugi percipiraju kao ugrozbu ili neprijatelja. Hrvatska je opredijeljena da kroz mehanizme suradnje i kooperativne sigurnosti doprinosi miru i stabilnosti u neposrednom i širem okružju. Naše je temeljno strateško opredjeljenje obrana domovine i smatram da ni jedna država, pa tako ni Srbija, nema razloga osjećati se ugroženom.
Želim naglasiti da će Oružane snage u sljedećem razdoblju intenzivno razvijati značajne sposobnosti za uvjerljivo odvraćanje i odlučnu obranu protiv svake prijetnje suverenitetu ili teritorijalnom integritetu Hrvatske te sposobnosti za zaštitu i pomoć civilnom društvu u uvjetima nesreća i katastrofa. Te sposobnosti ćemo razvijati samostalno ili u sklopu NATO-a. To je, uostalom, i naša ustavna obveza, a to od nas očekuju i građani Hrvatske.
Sposobnosti Oružanih snaga razvijaju se uravnoteženo, sukladno financijskim mogućnostima, imajući u vidu sve tri misije: obranu teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti te obranu saveznika; doprinos međunarodnoj sigurnosti i potporu civilnim institucijama. Navedeni projekti nabave u izravnoj su funkciji tih misija, a Oružane snage su bile i bit će jamac mira i stabilnosti, ne samo u našem bližem okružju u srednjoj i jugoistočnoj Europi, nego i u globalnom okružju u kojem prvenstveno, kroz sudjelovanje u mirovnim misijama i operacijama potpore miru, dokazujemo da smo pouzdan i vjerodostojan saveznik i partner na kojega se može računati.
Do prije dvije godine izgledalo je kao da Oružane snage najviše obavljaju poslove kojim se u većini država bave civilne institucije (medicinski prijevoz, protupožarne aktivnosti, borba protiv poplava). Međutim, sve se promijenilo ruskom akcijom u Ukrajini. Započeo je proces opremanja i naoružavanja Oružanih snaga sredstvima zapadnog podrijetla, zrakoplovna tehnika se remontirala, a Hrvatska ratna mornarica (HRM) priprema se za prihvat obalnih ophodnih brodova i potvrđena je njena raketna sposobnost. Učinilo se puno više tijekom posljednje dvije godine nego proteklih deset. Kako to komentirate?
Do prije nekoliko godina prioriteti su bili transformacija i smanjenje broja Oružanih snaga, prilagodba organizacije i provođenje aktivnosti za integraciju u NATO. Hrvatska je najbrže od svih novih zemalja članica uspješno provela i u cijelosti implementirala Integracijski plan u samo tri i pol godine.
Nakon uspješne integracije u NATO, zadaća je bila razviti nove programe, planove i smjernice razvoja i obuke. Veliki napori bili su usmjereni u razvoj i obuku osoblja, ali je utvrđena i potreba za poboljšanjima tehničke i doktrinarne baze Oružanih snaga. Prepoznali smo i potrebu povećanja financijskih izdataka i efikasnosti održavanja borbene tehnike te uvježbavanja kinetičkih operacija.
Naravno, pokrenuti su i novi projekti opremanja i održavanja u skladu s novim zahtjevima, pri čemu su iskorištene prilike koje su temeljene na članstvu u NATO-u. U domeni održavanja napravljen je odlučujući iskorak osiguravanjem većih financijskih izdataka te većim oslanjanjem na sposobnosti naših vlastitih inženjera i njihove tehničke ekspertize.
Integracija naših vlastitih znanja i kapaciteta u hrvatskom gospodarstvu daje najbolje rezultate za uloženi novac. Tako se obavljaju remonti helikoptera, revizija tenkova, remont raketnih sustava i drugih ubojnih sredstava, održavanje brodova te niz drugih zadaća.
Osim stvaranja tehničkih preduvjeta kroz održavanje i remonte borbenih sustava, Glavni stožer dao je prioritet doktrinarnom uređenju združenog područja djelovanja Oružanih snaga. Sve to je imalo utjecaj na drugačije smjernice za obuku i vježbe te davanje naglašene pozornosti združenom i integriranom djelovanju i kinetičkim operacijama.
Nedavno smo u Slunju mogli vidjeti i najveću vojnu vježbu posljednjih dvadeset godina, na kojoj je testirana vojna sposobnost doktrine integrirane bitke. Možete li se sjetiti kada je održana vojna vježba takvog opsega i sastava posljednjih 10-ak godina? Zašto slične vježbe nisu održavane i ranije, za vrijeme mandata vašeg prethodnika?
Tijekom posljednjih desetak godina Oružane snage provele su niz vježbi, a neke su svojim opsegom, prostorom na kojem su provedene te angažiranim snagama bile na približno istoj razini kao i vježba ”Združena snaga 15”. Međutim, vježbe u prethodnom razdoblju imale su neke druge ciljeve. Prije punopravnog članstva u NATO-u glavni ciljevi bili su povećanje interoperabilnosti naših snaga sa snagama članica NATO-a i ujednačavanje planiranja i operativnih djelovanja sukladno njegovim standardima.
Ulaskom u NATO zadaće Oružanih snaga su se proširile, pa je bilo nužno da i ciljeve obuke usmjerimo prema dostizanju željenih sposobnosti. Suradnja sa saveznicima i partnerima dodatno je intenzivirana i broj vježbi iz godine u godinu je rastao. U razdoblju od 2011. do danas provedene su 124 vojne vježbe kojima je bio cilj provjera dostizanja Ciljeva sposobnosti. Iz tog razdoblja najznačajnija vježba je ”Jackal Stone 12”, u kojoj je sudjelovalo preko 2200 sudionika iz ukupno 16 zemalja i Hrvatske, kao i vježba ”Immediate Response” koja se redovito provodi od 2010.
Kao ilustraciju našega postupnog povećanja broja i intenziteta vježbi naveo bih da smo u 2004. na njih utrošili oko 273.000,00 kuna, 2007. 8,4 milijuna kuna, dok je prošle godine taj iznos dosegnuo 12,5 milijuna kuna. U tom razdoblju utrošili smo preko 920 tona ubojnih sredstava, od toga preko 200 tona u 2014. Do rujna ove godine utrošili smo oko 146 tona, a do kraja godine utrošit ćemo puno više nego u 2014.
Na vježbi ”Združena snaga 15” prikazana je sposobnost djelovanja Oružanih snaga u četiri dimenzije; kopno, more, zrak i informatički prostor. Prvi put prikazana je sposobnost obrane od tzv. kibernetičkog napada. Ta vježba interesantna je zato što predstavlja nastavak provjere, uvježbavanja i usvajanja koncepta integriranog djelovanja. Integrirano djelovanje postaje, pored združenosti, jedno od temeljnih načela naše doktrine. Suština ovog pristupa očituje se u spoznaji da je za učinkovito suočavanje s modernim sigurnosnim ugrozbama potreban sveobuhvatni pristup širokog spektra svih elemenata državne uprave i civilnih institucija.
U operacijama na nacionalnom teritoriju Oružane snage će se integrirati s ostalim instrumentima državne moći. To podrazumijeva plansko, koordinirano i sinergijsko djelovanje Snaga zajedno s civilnim institucijama, prvenstveno civilne zaštite, zdravstvenih ustanova, vladinih tijela i nevladinih organizacija te gospodarskih subjekata.
Oružane snage pripremaju se i uvježbavaju za integrirano djelovanje i izvan teritorija Hrvatske. Opseg djelovanja sa saveznicima ili partnerima može obuhvaćati širi spektar angažmana, od operacija potpore miru do sudjelovanja u obrani saveznika u skladu s odredbama članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora.
Kakva će biti primarna uloga helikoptera Kiowa? Poznato je da se nabavljaju helikopteri sa senzorima i nadogradnjom učinjenom 2012., očekuje li se da s helikopterima stigne i naoružanje poput raketa Hellfire?
Kao što je javnost već upoznata, helikoptere OH-58D Kiowa Warrior ponudio je SAD kroz program viškova obrambene opreme i sredstava. Proces nabave helikoptera OH-58D je u fazi razmatranja i usuglašavanja te je upravo u tijeku njihov obilazak i inspekcija kako bi se utvrdilo stvarno stanje i opremljenost. Uskoro, na temelju rezultata obilaska i inspekcije, očekujemo nastavak realizacije ovog projekta. Prve impresije tijekom obilaska prilično su dobre i ukazuju na to da bi Oružane snage mogle dobiti helikoptere u izuzetno dobrom stanju, odnosno letjelice koji su manje od tri godine u uporabi i koji imaju veoma mali broj sati naleta.
Želim naglasiti ključnu odliku uporabe tih helikoptera, a to je mobilnost jer se u vrlo kratkom roku može promijeniti težište djelovanja. Važna je i njihova oprema koja sadržava napredne senzorske i komunikacijske sustave te naoružanje koje, između ostalog, uključuje i protuoklopni sustav Hellfire.
Uvođenjem ovog helikoptera u operativnu uporabu Oružane snage će dobiti nove sposobnosti i u provedbi tradicionalnih vojnih zadaća, a i zadaća potpore civilnom društvu, posebno u zadaćama traganja i spašavanja, nadzora granice, motrenja i izviđanja, otkrivanja i praćenja ciljeva, praćenja i utvrđivanja učinaka djelovanja po ciljevima protivnika te nadzor bojišta iz zraka.
Mogu li Kiowe s PO naoružanjem odigrati ulogu potpore BOV Patriji u borbenim operacijama?
Primarna namjena ovih helikoptera bit će potpora kopnenim snagama, snagama HRM-a i specijalnim snagama, što uključuje i potporu mehaniziranim snagama pješaštva na BOV Patriji u borbenim operacijama. Ovu opciju razmatramo s posebnom pažnjom jer veći dio BOV Patrija nije opremljen integriranim protuoklopnim sustavima, a sukladno našoj doktrinarnoj uporabi nužno je osigurati odgovarajuću protuoklopnu i protuzračnu potporu. BOV Patria i helikopter OH-58D nadopunjuju se i zajedno daju kvalitetu potrebnu za optimalnu uporabu postrojbi u provedbi cijelog spektra zadaća, od zadaća obrane nacionalnog teritorija pa sve do provedbe zadaća u operacijama potpore miru pod vodstvom NATO-a i EU-a.
Poznato je da je BOV Patria AMV opremljeno oružnom stanicom RWS 12,7 mm, što zasigurno nije dostatno na današnjem bojištu. Kad govorimo o Patriji, zašto se kontinuirano produžuje natječaj za odabir oružne stanice RWS 30 mm?
Tijekom 2014., nakon što su prikupljene osnovne tehničke informacije i obavljeni razgovori s potencijalnim proizvođačima/ponuđačima, Ministarstvo obrane pokrenulo je proces nabave daljinski upravljive oružne stanice 30 mm s protuoklopnim raketnim sustavom 3. generacije. Krajem srpnja 2015. raspisan je javni natječaj u kojem se, kao prvi korak, ocjenjuje sposobnost potencijalnih ponuditelja.
Po završetku 1. stupnja nadmetanja postupak će se nastaviti u 2016. kroz 2. stupanj nadmetanja, odnosno dostavljanjem ponuda.
Odabir izvođača i potpisivanja ugovora, s obzirom na proceduru, očekujemo tijekom 2016. Nakon potpisivanja ugovora prvi sustav bi mogao biti isporučen u roku od 14 do 18 mjeseci. Kako je potrebno minimalno dva mjeseca za provedbu integracije, prvo kompletirano vozilo bilo bi isporučeno od 16 do 20 mjeseci nakon potpisivanja ugovora.
Planira li se nabava bespilotnih sustava veće autonomije i doleta?
U visokoj fazi realizacije je nabava bespilotnih letjelica veće autonomije i dosega u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, uz financiranje sredstvima iz fondova EU-a. Riječ je o projektu iz tzv. “dual use” programa, u kojem bi se bespilotne letjelice koristile u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede za dvojne zadaće: za nadzor ribolovnih zona na Jadranu i za potrebe Oružanih snaga u omjeru 60:40. Realizacijom ovog projekta osigurala bi se dodatna sposobnost za izviđanje i prikupljanje podataka iz zraka, pa bi to bio još jedan primjer višestruke civilno-vojne suradnje.
Što je s taktičkim bespilotnim letjelicama Skylark, poznato je da za njih više nema dijelova na tržištu? Hoće li se nabavljati neki drugi taktički UAV-i?
Besposadna letjelica Skylark I je u operativnoj uporabi u Oružanim snagama od 2007., a zahvaljujući naporima i znanju naših djelatnika produljen joj je životni vijek i još uvijek se koristi u postrojbama. Izraelska tvrtka ELBIT više ne proizvodi zamjenske dijelove za sustave Skylark I, ali zahvaljujući našim stručnjacima koji ih samostalno održavaju moguća je njihova uporabu za potrebe Oružanih snaga.
Postoji potreba za taktičkim besposadnim letjelicama i razmatra se nabava za potrebe Oružanih snaga. No ne treba isključiti činjenicu da postoji niz znanstvenih institucija i tvrtki u Hrvatskoj koje mogu zajedničkom suradnjom s Oružanim snagama razviti letjelicu za potrebe Snaga i drugih tijela u državi, a u budućnosti mogu postati i hrvatski izvozni proizvod.
Mogu li Oružane snage poslovati na komercijalnoj osnovi kako bi zaradile dio sredstava za vojni proračun? Mislim prije svega na obuku pripadnika inozemnih oružanih snaga u Hrvatskoj, kao što je obuka omanskih pilota na avionima PC-9?
Zadaća oružanih snaga ni u jednoj državi nije komercijalno poslovanje. No u slučajevima kad postoje slobodni kapaciteti i kad možemo pružiti usluge visoke vrijednosti na komercijalnoj osnovi, poput školovanja pilota, mi to i činimo.
Moram naglasiti da mi naše kapacitete ne reklamiramo po svijetu kao što to rade firme koje posluju na otvorenom tržištu, nego nam zainteresirani klijenti prilaze po preporuci i traže određene usluge u obrazovanju i obuci. Svaka ušteda koju možemo ostvariti u državnom proračunu je važna i mi provodimo te aktivnosti, ali zarada u ovakvim projektima nikad nam nije bila ideja vodilja.
Koliko su Oružane snage angažirane u pomoći civilnim strukturama i jesu li te potpore opterećenje za proračun za obranu?
Hrvatski građani mogu biti sigurni da će Oružane snage uvijek biti spremne i sposobne obraniti njihove živote i imovinu bez obzira na to kojoj vrsti ugrozbe su izloženi, uključujući prirodne i civilizacijske katastrofe. Ne postoji zapreka ili izazov koju hrvatski vojnik nije u stanju svladati. To je bilo jasno vidljivo prošle godine tijekom katastrofalnih poplava, kao i proteklih 20 godina koliko se borimo s velikim požarima, ili pak ove godine kad je počela izbjeglička kriza, a mogu reći i svaki dan kad osiguravamo hitni medicinski prijevoz helikopterima HRZ-a i PZO-a.
Ilustracije radi, ove godine smo gasili 197 požara u kojima smo izbacili preko 57.000 tona vode. Isto tako, svake godine sudjelujemo u akcijama traganja i spašavanja. Ove godine imali smo ih 19, prošle godine 24, u 2013. 30, a 2012. čak 39, kad smo spasili 73 osobe.
Sve do listopada ove godine Oružane snage bile su isključivi pružatelj usluge hitnog medicinskog helikopterskog prijevoza, ali od listopada intenzitet našeg angažmana nešto je smanjen. No svejedno smo do sada obavili 427 takvih letova, a cijele prošle godine 418, dok smo 2013. izveli čak 480 letova u kojima smo prevezli 529 životno ugroženih pacijenata.
Prošla godina ostat će sigurno zapamćena po izuzetnom angažmanu Oružanih snaga u obrani od poplava. U tri navrata na području 7 županija bilo je angažirano 5268 pripadnika s potrebnim vozilima i materijalnim sredstvima. Za naš angažman na području županjske Posavine dobili smo i dvije posebne nagrade od grada Županje i Vukovarsko-srijemske županije.
Praktički skoro svake godine pripadnici i postrojbe Oružanih snaga dobivaju nagrade za izuzetan napor u različitim akcijama spašavanja ljudskih života i imovine.
Ove godine bili smo angažirani i na ublažavanju posljedica migrantske krize. Do kraja listopada na raznim inženjerijskim, logističkim i drugim potpornim poslovima utrošili smo skoro 4500 radnih dana, obavili poslove u vrijednosti od oko 1,5 milijuna kuna i angažirali značajna materijalna sredstva, a u našim objektima osiguravamo i spavanje i prehranu za pripadnike MUP-a i drugih državnih struktura angažiranih na migrantskoj krizi.
Intervju je prenesen s dopuštenem iz časopisa Defender, mjesečnika za nacionalnu sigurnost.