Veleposlanik Republike Koreje Won-sup Park u Hrvatskoj je oko pola godine. Dolazi iz zemlje koja je u odnosu na Hrvatsku doslovno na drugom kraju svijeta, ali je dobro prepoznata kod nas, što zbog popularnih proizvoda visoke tehnologije i automobiliske industrije, što zbog rastućeg broja korejskih turista koji posjećuju Hrvatsku. Republika Koreja osobito je zanimljiva kao država koja je od zemlje potpuno razorene ratom postala jedna od najrazvijenijih ekonomija na svijetu s posve demokratiziranim društvom.
S veleposlanikom Parkom razgovarali smo o odnosima Koreje i Hrvatske, ali i o sigurnosnoj i političkoj situaciji u regiji istočne Azije, tajni korejskog gospodarskog i demokratskog uspjeha te mogućnostima gospodarske suradnje.
Kakve ste dojmove stekli o Hrvatskoj i regiji nakon prvih šest mjeseci mandata?
Hrvatska je relativno nova država u smislu da je dugo bila dijelom bivše Jugoslavije i postala je neovisna tek prije 25 godina. Divim se tome koliko je Hrvatska postigla u tako kratkom razdoblju. Hrvatska se uspješno transformirala u punu demokraciju s tržišnom ekonomijom koja dobro funkcionira. Postala je aktivna članica NATO saveza, Europske unije i drugih međunarodnih organizacija. To jasno pokazuje da je Hrvatska sposobna i ima dobar potencijal.
Od mog dolaska u Hrvatsku, prije 6 mjeseci, posjetio sam sve veće gradove barem jednom. Nema sumnje da je Hrvatska naslijedila lijepe krajolike i bogatu kulturnu baštinu. U Koreji je Hrvatska uglavnom poznata kao atraktivna turistička destinacija, ali shvatio sam da je Hrvatska blagoslovljena i talentiranim ljudskim resursima. Hrvatski ljudi su dali značajan doprinos našoj civilizaciji izumima poput električne struje, kravate, mehaničke olovke, padobrana, daktiloskopije i pogona za mp3 datoteke. Vjerujem da budućnost Hrvatske počiva na tome koliko će dobro ona upotrijebiti svoj inventivan ljudski kapital.
Hrvatska je most između središnje Europe i jugoistočne Europe. Ona može doprinijeti boljem razumijevanju i suradnji zemalja središnje Europe i jugoistočne Europe kako ukazuje hrvatska inicijativa Jadran-Baltik-Crno more. Također, u Europi je područje Balkana relativno nerazvijeno, a ujedno je i najnestabilnije područje na kojem se vanjske sile nadmeću za utjecaj dok je među državama koje su činile bivšu Jugoslaviju zaostalo nepovjerenje i neprijateljstvo. Kao članica NATO-a i EU, Hrvatska je dobro pozicionirana kako bi doprinijela miru i stabilnosti u regiji putem aktivne diplomacije.
Koja će biti glavna tema ili ideja vaše misije u Zagrebu?
Kao korejskom veleposlaniku u Hrvatskoj, moj glavni zadatak je promicanje prijateljstva i suradnje naših dviju zemalja. Uspostavili smo diplomatske odnose prije 25 godina, ali mogu reći kako su se suradnja i prijateljstvo intenzivirali prije deset godina, kad je otvoreno naše veleposlanstvo u Zagrebu. To je relativno kratko vrijeme za bilo kakav ozbiljni razvoj u bilateralnom odnosu. Ipak, u posljednje su se vrijeme korejsko-hrvatski odnosi pomakli u pozitivnom smjeru na svim poljima. Jako želim doprinijeti tome da naš bilateralni odnos postane čvršći i sadržajniji.
Kad je riječ o mojoj glavnoj temi, ekonomska suradnja je ključni temelj za svaki uspješan odnos. U skladu s tim, pridajem najveću važnost promociji ekonomskog i trgovinskog partnerstva. Trenutačno su naši zajednički interesi za ekonomsku suradnju veoma jaki. Htio bih se osloniti na taj sentiment i ostvariti konkretne rezultate.
Korejski turisti spadaju u najbrojnije posjetitelje Zagreba. Možete li prokomentirati taj fenomen?
Nema sumnje da je u ovom trenutku najvažniji moment našeg bilateralnog odnosa rastući broj korejskih turista koji posjećuju Hrvatsku. Taj fenomen pozitivno utječe na gotovo svaki aspekt našeg bilateralnog odnosa. Moramo na najbolji način iskoristiti taj trend kako bismo počeli produbljivati konkretnu i sadržajnu razmjenu na svim područjima. Nadam se da će se taj fenomen nastaviti na dobrobit naših odnosa.
U kojim industrijskim granama vidite mogućnost ekonomske suradnje naših dviju zemalja? Je li bilo govora o tvrtkama koje žele ulagati ili pokrenuti partnerstva u Hrvatskoj?
Ne mogu izdvojiti neka specifična područja za ekonomsku suradnju između naših zemalja. Sva područja su otvorena.
Ali indikativno je da naše veleposlanstvo, u suradnji s hrvatskom vladom, od 2014. godine priređuje Korejsko-hrvatske poslovne forume, a glavne teme o kojima se razgovara na njima odnose se na područje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, infrastrukturne projekte i energetiku.
Korejske tvrtke su u prvom redu iskazale zanimanje za hrvatske infrastrukturne projekte. Ako bi došlo do sudjelovanja korejskih tvrtki u infrastrukturnim projektima, sasvim je prirodno da bi došlo i do njihove suradnje s hrvatskim tvrtkama, te bi tako korejske tvrtke imale priliku iz prve ruke se upoznati s hrvatskim poslovnim okruženjem. Ova suradnja na terenu omogućila bi poslovno povezivanje i dovela do značajnih korejskih investicija u Hrvatskoj.
Na drugom mjestu je ICT kao najbrže rastuće polje u Hrvatskoj, na što ukazuje i plan hrvatske Vlade da uspostavi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Dobro su poznate korejske ICT sposobnosti na raznim poljima poput e-vlade, kibernetičke sigurnosti te upravljanja u zdravstvenim i bolničkim sustavima. Obje strane imat će zajedničke koristi od jače suradnje na ICT području.
Ovog trenutka Samsung Electronics ima ured u Zagrebu i aktivno posluje u Hrvatskoj. Korejski proizvodi poput elektroničke robe, automobila i medicinskih proizvoda jačaju svoje tržišne udjele u Hrvatskoj. Neke korejske tvrtke koje su sudjelovale na Korejsko-hrvatskom poslovnom forumu ove godine iskazale su interes za poslovanje s Hrvatskom na poljima proizvodnje, maloprodaje i drugima. Vjerujem da će korejske tvrtke, kako budu više saznavale o Hrvatskoj, imati više interesa za upuštanje u konkretna i zajednički korisna poslovna partnerstva u Hrvatskoj.
Korejski laki borbeni zrakoplovi KAI FA-50 spominje se kao moguća zamjena za ostarjelu flotu MiG-ova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Možete li reći postoji li takva ponuda?
Kad je riječ o hrvatskim planovima za kupnju novih borbenih zrakoplova, Korea Aerospace Industries (KAI) pokazuje jaki interes za sudjelovanje u postupku nadmetanja, nudeći svoj FA-50, koji je razvijen u suradnji s američkim Lockheed Martinom. FA-50 je visoko sposoban laki borbeni lovac i pruža sustav za obuku svjetske klase. FA-50 je u operativnoj uporabi u Zračnim snagama Republike Koreje (ROKAF) od 2013. i ima dokazane borbene karakteristike, ne samo u sastavu ROKAF-a, nego i kod rastućeg broja međunarodnih kupaca.
FA-50 će biti najbolji izbor koji je u skladu s hrvatskim zahtjevima kad je riječ o izvanrednim operativnim sposobnostima, učinkovitom sustavu obuke borbenih pilota, relativno niskoj cijeni, interoperabilnosti s NATO savezom i drugim opcijama. Nadam se da će FA-50 biti odabran i na dobrobit našeg cjelokupnog bilateralnog odnosa.
Republika Koreja je jedna od ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta, kao i jedna od najfunkcionalnijih demokracija. Međutim, krenuli ste kao država razorena ratom, nakon dugogodišnje strane okupacije. Koje lekcije o razvoju Hrvatska može naučiti iz vašeg iskustva?
Kao što ste spomenuli, usprkos činjenici da je Koreja prošla kroz teška vremena japanske kolonijalne okupacije i kaosa nakon Drugog svjetskog rata te Korejskog rata, postigla je čudesno brz ekonomski razvoj. To se dogodilo zbog kombinacije različitih čimbenika kao što su korejska demokracija i liberalizacija, visokokvalitetna radna snaga, jaki temelji i kontinuirana strukturna reforma.
Međutim, želim se usredotočiti na nekoliko ključnih elemenata koji su omogućili naš ekonomski uzlet na početku. Tada je Koreja imala malo kapitala i tehnologije, ali je imala obilje visokokvalitetne radne snage željne ekonomskog razvoja. Kao strategiju razvoja smo usvojili izvoz, kako bismo osigurali strana ulaganja kroz izvoz. Prirodno, počeli smo od industrija koje zahtijevaju mnogo uloženog rada i polako se kretali prema teškoj i kemijskoj industriji. U tom postupku su ljudski resursi, dobro obrazovani i vrijedni, igrali ključnu ulogu, a političko i birokratsko vodstvo je također slijedilo planove za ekonomski razvoj čvrstom voljom. Ukratko, institucionalni pristup, razvoj ljudskih resursa i korištenje stranog kapitala u kombinaciji s poduzetničkim duhom doveli su do visokog ekonomskog rasta.
Moje je mišljenje da Hrvatska već ima spremnu većinu elemenata za daljnji ekonomski razvoj. Hrvatska ima funkcionalnu demokraciju s tržišnim sustavom, jaku industrijsku i poduzetničku tradiciju te bazu, obdarena je sposobnim i inovativnim ljudskim resursima i tako dalje. Ključ je kako maksimizirati i sinergizirati te elemente. Za tu svrhu treba se riješiti lošeg nasljeđa bivše Jugoslavije i poduzeti reformske mjere kako bi se poboljšalo okružje za kreativno poduzetništvo i strane investicije. Također, kako je hrvatsko gospodarstvo relativno malo, resurse treba usmjeriti na područja u kojima je Hrvatska najkompetitivnija.
Kakva je trenutna situacija u Sjevernoj Koreji? Ima li nade za ujedinjenje Koreje pod demokratskim uvjetima dok je ova generacija još živa?
U ovom trenutku su međukorejski odnosi na najnižoj razini. Nema razmjene niti suradnje između Sjeverne i Južne Koreje. Sjeverna Koreja stalno traži prilike za remećenje mira i stabilnosti na Korejskom poluotoku.
Trenutni sjevernokorejski vođa, koji je naslijedio vlast od oca prije pet godina, koncentrirao se na konsolidaciju svoje moći brutalnim čistkama svojih dužnosnika i oponenata te razvojem oružja masovnog uništenja u flagrantnom kršenju rezolucija Ujedinjenih naroda. Ove godine je Sjeverna Koreja provela dva nuklearna testa te imala testna lansiranja raznih balističkih projektila, uključujući i SLBM-ove (balistički projektili lansirani iz podmornice) tempom od svaka dva tjedna. Također, Sjeverna Koreja posve zanemaruje dobrobit i ljudska prava svog naroda.
S obzirom na okolnosti, smatramo da Sjevernu Koreju mogu odvratiti jedino zajednički napori međunarodne zajednice. Stoga naše djelovanje blisko usklađujemo s međunarodnom zajednicom kako bismo pojačali pritisak na Sjevernu Koreju putem vjerodostojne primjene sankcija UN-a, kao i paralelno putem dodatnih individualnih sankcija država i međunarodnih organizacija, uključujući i EU. Kad pritisak naraste i postane neizdrživ, Sjeverna Koreja će biti prisiljena na zaokret. U tom slučaju, bit ćemo spremni s naporima za poboljšanje naših odnosa sa Sjevernom Korejom.
Kad je o mogućnosti našeg ujedinjenja riječ, ne mogu dati konačan odgovor. Ali jasno je da Sjeverna Koreja, dok ostaje nepromijenjena, ne može dugo potrajati. Sudbina joj je da se uruši prije nego kasnije pod svojim brojnim problemima. Svi želimo vidjeti ujedinjenje pod našom generacijom, ali nam se ipak ne žuri. Tražimo mirno i postupno rješenje.
Kako će donekle neočekivani izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika utjecati na odnose i sigurnost u istočnoj Aziji? Očekujete li da će se odnos SAD-a i Koreje promijeniti?
U ovom trenutku nije posve jasno u kojem smjeru će se kretati politika nove Trumpove administracije. Moramo pričekati i vidjeti hoće li se obećanja i retorika iz kampanje pretvoriti u konkretne politike, ili će se izmijeniti kako bi odražavali američke nacionalne interese i globalnu stvarnost.
SAD provodi politiku jačanja svog angažmana u Aziji, “Pivot to Asia”, s ciljem zaštite američkih interesa i ograničavanja kineskog utjecaja u Aziji. Gledano kroz tu prizmu, istočna Azija je jedna od regija od vitalnog američkog interesa. Trumpova administracija mogla bi održati ili pojačati ovaj smjer politike prema Aziji.
Gledamo li stvari iz perspektive teme g. Trumpa “Make America Great Again” (Neka Amerika opet bude velika) i njegove najavljene pozicije prema TPP-u (Trans-pacifičko partnerstvo), sporazumima o slobodnoj trgovini i Kini, trgovinski sporovi između SAD-a i Kine mogli bi se intenzivirati ako Trump poduzme mjere poput označavanja Kine valutnim manipulatorom ili nametanja viših carina na kineske proizvode.
Istodobno, SAD je pripremala TPP kako bi ojačala svoj ekonomski status u Aziji i na Pacifiku, promovirala mir i stabilnost te poboljšala stratešku koordiniranost zemalja sudionica. Ako TPP bude ukinut, Kina će pokušati iskoristiti vakuum kako bi ojačala svoju ekonomsku i stratešku prisutnost u regiji.
Promjene u korejsko-američkim odnosima neće biti uočljive. Tijekom predizborne kampanje je Trump spomenuo korejsko-američki savez u donekle negativnom kontekstu, ali je nakon izbora potvrdio američku predanost istome. Međutim, Koreja bi se mogla naći pod pritiskom da poveća svoj udio u sadašnjem sporazumu o podjeli troškova za stacioniranje američkih trupa u Koreji.
Iako su se Trumpove izjave o trgovini tijekom kampanje odnosile na Kinu i NAFTA-u (Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini), i o korejsko-američkom sporazumu o slobodnoj trgovini se također govorilo negativnim tonom. Kad je o korejsko-američkom trgovinskom sporazumu riječ, od Koreje će se možda tražiti da u daljnjim pregovorima otvori pojedina pitanja, gdje SAD drži da je u nepovoljnom položaju.
Kad je o Sjevernoj Koreji riječ, Trump je tijekom kampanje tvrdio kako Kina mora učiniti više da obuzda Sjevernu Koreju. Nije jasno na što je točno mislio. Uzme li se u obzir činjenicu da su republikanske administracije tradicionalno imale stroži pristup prema Sjevernoj Koreji, Trumpova administracija bi također mogla usvojiti tvrdolinijašku politiku prema Sjevernoj Koreji.
